Što znače brojke na staklu

Ug: koliko topline ode van

Koliko topline prođe kroz kvadratni metar stakla za svaki stupanj razlike između unutra i vani. Primjer: kod Ug 1,1, kad je unutra 20 °C, a vani 0 °C, kroz svaki kvadrat prolazi 20 × 1,1 = 22 W. Što je broj manji, manje topline odlazi van.

Ug ovisi o tri stvari: premazu, širini distancera (razmaka između stakala) i količini plina. Računa se po EN 673.

Koliko je 0,3 razlike? Za svaki stupanj razlike 0,3 W manje po kvadratu. Na kući s 10 m² stakla, kad je unutra 20 °C, a vani 0 °C, to je 0,3 × 10 × 20 = 60 W, kao stara žarulja koja gori dan i noć: 1,4 kWh na dan.

Najčešća zabluda: troslojno je uvijek bolje. Nije. Kad je razmak preuzak, toplina brže prolazi kroz tanak sloj plina, pa troslojno s distancerima ispod 8 mm izolira lošije od dvoslojnog sa Sun premazom.

Izračun po EN 673: stakla 4 mm, argon 90 %. Dvoslojno sa Sun premazom, troslojno s dva Low-e premaza.

g: koliko sunčeve topline uđe

Udio sunčeve energije koji završi u prostoru: ono što prođe kroz staklo i ono što staklo upije pa preda unutra. Mjeri se po EN 410.

Zimi je visok g dobitak, besplatno grijanje. Ljeti je trošak, jer tu toplinu izbacuje klima. Velike južne, istočne i zapadne staklene površine zato traže solarni premaz.

Za usporedbu:
IZO 4+16+Low-E 4 [24 mm] 64 %
IZO Low-E 4+16+4+16+Low-E 4 [44 mm] 53 %
IZO Sun4+16+4 [24 mm] 35 %

Vrijednosti po EN 410. Troslojno Low-e propušta manje topline od dvoslojnog, ali i manje svjetla. Sun premaz toplinu skoro prepolovi, a svjetla uzme malo. Tamna stakla zaustave toplinu, ali svjetla zaustave još više.

Ψ: topli rub

Toplina koja pobjegne uz rub stakla, kroz distancer. Ψ nema samo staklo; vrijedi za staklo ugrađeno u određeni okvir, pa se uz broj uvijek piše i okvir.

Za cijeli prozor računa se Uw, a u njega ulaze Ug stakla, Uf okvira i Ψ ruba. Kod manjih prozora rub čini velik dio gubitka.

Topli rub znači i topliji rub stakla s unutarnje strane. Kad je vani −10 °C, a unutra 20 °C, rub dvoslojnog stakla u PVC prozoru ima s aluminijskim distancerom 8,6 °C, a s TGI 11,3 °C. Pri 50 % vlage u sobi rosa se hvata ispod 9,3 °C: s aluminijem se rub rosi, s TGI ne.

Radimo s aluminijskim i s TGI warm edge distancerima.

Za usporedbu:
Dvoslojno, PVC prozor: aluminij 0,068, TGI 0,040
Troslojno, PVC prozor: aluminij 0,069, TGI 0,038

Argon

Plin u razmaku između stakala. Slabije vodi toplinu od zraka, pa uz isti premaz daje niži Ug. Punjenje je obično oko 90 %.

Najbolje radi u razmaku od 15 do 18 mm. Za zvuk ne radi ništa; za zvuk pomažu deblja stakla, različite debljine i akustična folija.

Argon s vremenom polako izlazi kroz rubno brtvilo. Norma EN 1279-3 dopušta gubitak do 1 % godišnje. Ug se zbog toga mijenja vrlo malo: kad punjenje padne s 90 na 80 %, Ug IZO 4+16+Low-E 4 [24 mm] naraste s 1,07 na oko 1,10. Zato je brtvljenje ruba jako važno u sustavu IZO stakla.

Za usporedbu:
IZO 4+16+Low-E 4 [24 mm]: sa zrakom Ug 1,4, s argonom 1,1

Lt: koliko svjetla prođe

Udio dnevnog svjetla koji prođe kroz staklo. Svaki sloj stakla i svaki premaz uzmu malo svjetla.

Za usporedbu:
IZO 4+16+Low-E 4 [24 mm] 82 %
IZO Low-E 4+16+4+16+Low-E 4 [44 mm] 74 %
IZO Sun4+16+4 [24 mm] 70,5 %
IZO Stopsol Bronza 4+16+Low-E 4 [24 mm] 25 %
IZO Parsol Dark Grey 6+16+Low-E 4 [26 mm] 8 %

Ra: jesu li boje prirodne

Koliko se boje predmeta mijenjaju kad ih gledate kroz staklo. 100 znači da nema razlike, iznad 90 je vrlo dobro, iznad 80 dobro.

Za usporedbu:
IZO 4+16+Low-E 4 [24 mm]: 98
IZO Sun4+16+4 [24 mm]: 95
IZO Stopsol Bronza 4+16+Low-E 4 [24 mm]: 87
IZO Parsol Dark Grey 6+16+Low-E 4 [26 mm]: 85

Selektivnost

Koliko svjetla dobijete po jedinici topline. Selektivnost 2 znači dvostruko više svjetla nego topline.

Dugo se mislilo da je 2 gornja granica. Premazi s tri sloja srebra danas je prelaze.

Ispod 1 znači da staklo zaustavlja više svjetla nego topline. Takva su tamna stakla.

Selektivnost je Lt podijeljen s g, iz istih vrijednosti kao graf u kartici g.

Rv: koliko staklo zrcali

Udio svjetla koji se odbije od stakla. Rv vani govori kako zgrada izgleda danju, Rv unutra koliko se navečer vidite u staklu.

Solarni premazi ne moraju zrcaliti. Ima ih s refleksijom kao obično staklo, a ima i reflektirajućih, za izgled fasade.

Pazite na refleksiju unutra: neka stakla vani zrcale manje, a unutra više od 25 %. Navečer, kad je u sobi upaljeno svjetlo, u njima se vidite kao u ogledalu.

Za usporedbu:
IZO 4+16+Low-E 4 [24 mm]: vani 12,4 %, unutra 12,6 %
IZO Sun4+16+4 [24 mm]: vani 13,6 %, unutra 15,5 %
IZO Stopsol Bronza 4+16+Low-E 4 [24 mm]: vani 15 %, unutra 32 %
IZO Parsol Dark Grey 6+16+Low-E 4 [26 mm]: vani 4 %, unutra 9 %

UV propusnost

Koliko ultraljubičastog zračenja prođe. UV blijedi tkanine, slike, parket i namještaj.

Obično dvoslojno staklo zaustavi više od pola UV-a. Lamistal ga zaustavi gotovo sav: već s dvije folije, kao 3.3.2, prolazi oko 0,5 %.

Kamo ide sunčeva energija

Sunčeva energija koja padne na staklo dijeli se na tri dijela: dio prođe (τe), dio se odbije (ρe), a dio staklo upije (αe). Zbroj je uvijek 100 %.

g nije isto što i τe. U g ulazi i dio upijene topline koji staklo preda u prostor.

Primjer, IZO Sun4+16+4 [24 mm]: prođe 33,4 %, odbije se 45,3 %, staklo upije 21,4 %. g je 34,9 %, malo više od 33,4 %, jer dio upijene topline staklo preda unutra.

Na kojem je licu premaz

Lica stakla broje se izvana prema unutra: dvoslojno ima lica 1–4, troslojno 1–6. Premaz je uvijek okrenut prema razmaku, gdje je zaštićen.

Solarni premaz ide na lice 2, na vanjsko staklo, da sunčevu toplinu odbije prije nego uđe. Low-e kod dvoslojnog ide na lice 3, kod troslojnog na lica 2 i 5. Kad se solarni i Low-e kombiniraju u troslojnom, solarni je na 2, a Low-e na 5.

Apsorpcija i toplinski lom

Koliko sunčeve energije staklo zadrži u sebi i pritom se zagrije. Tamnija i solarna stakla upiju više.

Kad je dio stakla na suncu, a dio u sjeni (strop, stup, drvo, zgrada preko puta), staklo se grije nejednako i može puknuti. Obično staklo podnosi razliku od oko 40 °C na istoj ploči. Pukotina kreće s ruba, pod pravim kutom. Kaljeno staklo takvu razliku podnosi bez problema.

Zato: radijator najmanje 30 cm od stakla, a pakete IZO stakla s premazom na gradilištu ne ostavljati na suncu, nego ih pokriti neprozirnom ceradom.

Za usporedbu:
IZO 4+16+Low-E 4 [24 mm]: 14 %
IZO Sun4+16+4 [24 mm]: 21,4 %
IZO Stopsol Bronza 4+16+Low-E 4 [24 mm]: 59 %
IZO Parsol Dark Grey 6+16+Low-E 4 [26 mm]: 90 %

Toplinski lom: dio stakla na suncu se zagrije i širi, a dio u sjeni i rub u okviru ostaju hladni. Kad razlika prijeđe oko 40 °C, obično staklo pukne s ruba. Pukotina kreće pod pravim kutom na rub, 2–5 cm ide ravno, a zatim se grana.

Rw: koliko staklo priguši zvuk

Broj koji govori koliko staklo priguši zvuk. Što je veći, tiše je unutra. Određuje se mjerenjem u laboratoriju, po EN ISO 717-1. Brojke u našim ponudama i na webu su izračun kalkulatora iz takvih mjerenja, a ne mjerenje vašeg stakla.

Decibeli se ne zbrajaju kao obični brojevi: dva izvora od 80 dB daju 83 dB, a ne 160. Razliku od 10 dB uho čuje kao upola tiše.

Primjer: uz cestu je vani 69 dB. IZO 4+16+Low-E 4 [24 mm] (Rw 30) unutra ostavi oko 39 dB.

Troslojno samo po sebi malo pomaže, s 30 na 32 dB. Više pomažu lamistal i različite debljine stakala, a akustična folija (SR) doda još koji decibel.

Za usporedbu:
IZO 4+16+Low-E 4 [24 mm]: 30 dB
IZO Low-E 4+16+4+16+Low-E 4 [44 mm]: 32 dB
IZO 6+16+LamiLowE 3.3.2 [28,76 mm]: 37 dB
IZO LamiLowE 3.3.2+16TGI+4+16TGI+LamiLowe 4.4.2 SR [51,52 mm]: 47 dB
IZO Lami Sun 4.4.2+16TGI+4+16TGI+LamiLowe 4.4.2 SR [53,52 mm]: 48 dB

C i Ctr: koja buka

Uz Rw se pišu dva popravka u zagradi, na primjer za IZO Sun4+16+4 [24 mm]: Rw (C; Ctr) = 30 (−1; −4).

C vrijedi za govor, glazbu, djecu i brzu prometnicu. Ctr vrijedi za gradski promet, kamione i spore vlakove, dakle niske tonove, kod kojih je staklo najslabije.

Uz prometnu ulicu gledajte Rw + Ctr: u primjeru je to 30 − 4 = 26 dB.

EN 12600: udar tijelom

Ispitivanje klatnom koje glumi čovjeka koji udari u staklo. Klatno se diže na jednu od tri visine i pušta na staklo, a oznaka kaže što je staklo izdržalo i kako je puklo.

Oznaka je kao rang na natjecanju: 1 je prvo mjesto. 1(B)1 je bolje od 2(B)2.

Primjer: 4.4.2 i 4.4.6. Oba su dva stakla od 4 mm. 4.4.2 ima dvije folije (0,76 mm), 4.4.6 šest (2,28 mm). U EN 12600 oba imaju 1(B)1: izdrže udar s najveće visine, a kad puknu, komadi ostaju na foliji i nema otvora. Prema udaru tijelom štite jednako.

Razlika se vidi tek kod provale, u EN 356: 4.4.2 je P2A, a 4.4.6 P5A.

Visine i oznake po EN 12600 (GlassTime 7.4.4.1). Lamistal s jednom folijom, kao 4.4.1, dobije tek 2(B)2. Mi radimo lamistal s najmanje dvije folije.

EN 356: otpornost na provalu

EN 356 ispituje otpornost stakla na provalu, odnosno na ručni napad. Ima dva odvojena ispitivanja, a staklo dobije klasu iz jednog od njih.

Ispitivanje A, kugla (P1A–P5A): glumi kamen ili težak predmet bačen u staklo. Čelična kugla od 4,11 kg pada na isto mjesto: P1A 1,5 m tri puta, P2A 3 m, P3A 6 m, P4A 9 m tri puta, P5A 9 m devet puta.

Ispitivanje B, sjekira (P6B–P8B): glumi provalnika s alatom. Stroj udara sjekirom od 2 kg dok se ne otvori rupa 40 × 40 cm: P6B 30 udaraca, P7B 51, P8B 70. Tu idu debeli lamistali s puno folija.

Klasu određuje broj folija, a ne debljina stakla. Ovdje je veći broj bolji, obrnuto od EN 12600.

Primjer: 4.4.4. Kupcu se pišu obje oznake: EN 12600 1(B)1 i EN 356 P4A. Prva kaže kako staklo štiti od udara tijelom, druga koliko je otporno na provalu.

Za usporedbu:
Lamistal 4.4.2: 1(B)1, P2A
Lamistal 4.4.4: 1(B)1, P4A
Lamistal 4.4.6: 1(B)1, P5A

Ispitivanje po EN 356 (GlassTime 7.4.4.2). Klase vrijede za tvornički lamistal s ispitanom klasom proizvođača.

Rosa s vanjske strane stakla

Ujutro, u proljeće i jesen, troslojno staklo zna biti orošeno izvana. To nije greška, nego dokaz da staklo dobro izolira: toplina iz kuće ne grije vanjsko staklo, pa se ono ohladi ispod točke rosišta.

Rosa između stakala je nešto drugo. Ona znači da je brtvljenje popustilo i staklo se mijenja.

Izbočeno ili udubljeno staklo

Plin u IZO staklu zatvoren je pri temperaturi i tlaku u pogonu. Kad je vani toplije, hladnije ili je tlak drukčiji, plin se širi ili skuplja, a stakla se lagano izboče ili udube. Odraz u staklu tada izgleda iskrivljeno.

To nije greška, nego znak da je rub dobro zabrtvljen. Najviše se vidi kod velikih stakala, troslojnog stakla i širokih razmaka.