Što je direktiva, a što propis
Direktiva obvezuje državu, ne investitora. Svaka članica mora je prenijeti u svoje propise, a rok za to bio je dvije godine od stupanja na snagu, dakle svibanj 2026. Hrvatska je od 1. 1. 2026. dobila Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu (NN 155/25), koji dio direktive već prenosi. Granične vrijednosti za projekt i dalje stoje u Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama; provjerite njegovu važeću verziju. Rokovi i načela u ovom tekstu su iz direktive.
Zgrade bez emisija
Središnji pojam je zgrada s nultim emisijama (ZEB). Zamjenjuje dosadašnju zgradu gotovo nulte energije. ZEB ima vrlo malu potrebu za energijom, a ono što troši pokriva iz obnovljivih izvora na zgradi, iz obnovljive zajednice ili iz mreže daljinskog grijanja i hlađenja. Fosilna goriva na licu mjesta ne smije koristiti.
- Nove zgrade u vlasništvu javnih tijela: ZEB od 1. siječnja 2028.
- Sve nove zgrade: ZEB od 1. siječnja 2030.
Gornju granicu potrošnje za ZEB određuje svaka država za svoju klimu. Za Hrvatsku taj broj još čekamo.
Postojeće zgrade
Za nestambene zgrade uvode se minimalni standardi energetskih svojstava. Država mora do 2030. obnoviti najlošijih 16 % nestambenog fonda, a do 2033. najlošijih 26 %, mjereno po primarnoj energiji. Za stambene zgrade nema obveze po pojedinoj zgradi, nego cilj za prosjek fonda: prosječna potrošnja primarne energije stambenih zgrada mora pasti za 16 % do 2030. i za 20–22 % do 2035., s time da više od polovice uštede mora doći iz najlošijih zgrada. Kako će se to raspodijeliti po zgradama u Hrvatskoj, odlučuje nacionalni plan obnove.
Što još stiže
- Energetski certifikat na jedinstvenoj ljestvici A–G u cijeloj Uniji, s G za najlošijih 15 % fonda svake države.
- Putovnica obnove zgrade: plan obnove u koracima, dobrovoljan za vlasnika.
- Sunčane elektrane na novim zgradama, postupno od javnih i nestambenih prema stambenima, gdje je tehnički i ekonomski izvedivo.
- Kraj poticaja za samostalne kotlove na fosilna goriva od 2025., s ciljem potpunog izlaska iz fosilnih goriva u grijanju do 2040.
- Pokazatelj potencijala pametnog upravljanja i infrastruktura za punjenje vozila, ovisno o veličini zgrade.
Gdje je u tome staklo
Direktiva ne propisuje Ug ni g. Propisuje da se zgrada računa cijela, po primarnoj energiji, za grijanje i za hlađenje, i da se nova zgrada projektira tako da ne pregrijava. Tu ulazi staklo, i to dvaput.
Zimi kroz Ug: manji Ug, manji gubitak. To je poznato i tu se dosad zaustavljalo. Ljeti kroz g-faktor: udio sunčeve energije koji uđe kroz staklo. U proračunu potreba za hlađenjem dobitak kroz prozor je površina puta g puta sunčevo zračenje na tu orijentaciju, umanjeno za sjenila. Kod zgrade s velikim staklom na jugu i zapadu taj član brzo postane najveći u računu hlađenja. Troslojno ga samo malo smanji: s 64 na 53 %.
Kad proračun ljetnog pregrijavanja ne prolazi, projektant ima tri poluge: manje staklo, vanjsko sjenilo ili niži g. Prva mijenja arhitekturu, druga dodaje trošak i održavanje, treća je promjena premaza u istom prozoru. Zato g treba tražiti u troškovniku uz Ug, a ne umjesto njega.
| Rok | Što | Koga se tiče |
|---|---|---|
| svibanj 2026. | Rok za prijenos u nacionalne propise | Država |
| 1. 1. 2028. | Nove javne zgrade s nultim emisijama | Javni investitori |
| 1. 1. 2030. | Sve nove zgrade s nultim emisijama | Svi investitori |
| 2030. / 2033. | Obnova najlošijih 16 % / 26 % nestambenih zgrada | Vlasnici nestambenih zgrada |
| 2030. / 2035. | Prosjek stambenog fonda −16 % / −20 do 22 % | Nacionalni plan |
Za troškovnik danas: uz Ug tražiti g i propusnost svjetla, po orijentaciji fasade. Eurostaklo IZO staklo računa Guardianovim kalkulatorom performansi, pa vrijednosti u ponudi odgovaraju tehničkom listu i mogu se izravno unijeti u proračun.